top of page

Paskal - biografija

          Početkom 17. veka u Francuskoj, u mestu Klermon-Feran, 19. juna 1623. rođen je Blez Paskal. Nije dočekao starost, umro je u svojoj 39. godini u Parizu. Blez je bio treće dete u porodici, miljenik očev i svojih sestara. Bez majke je ostao sa tri godine. Kada je imao osam godina preselili su se u Pariz. NJegov otac Etjen bio je lokalni sudija i član Mersenove akademije. Otac ga je podučavao latinski i grčki, za matematiku je samtrao da treba da uči sa petnaest godina. Ali Blez je samo još više razvijao svoju radoznalost i počeo da radi geometriju sa dvanaest godina. Od malena je imao interesovanje za nauku. U osamnestoj godini konstruisao je prvu matematičku mašinu, mehanički sabirač kako bi svom ocu pomogu u poslovanju.Juna 1639. godine izdao je jedinstven primerak lista koji je sadžao brojeve teorema iz projektivne geometrije, uključujući i Paskalov mistični šestougao. Iste godine u decembru Paskalova porodica se sli iz Pariza u Ruanu. Tamo je počeo da radi kao sakupljač poreza za gornju Normandiju.1640. godine izdao je svoj prvi rad ,, Esej o konusnim presecima“. Paskalov otac je povredio nogu 1646. godine i ostao ,, vezan“ za krevet do 1651. godine kada je preminuo. U tom periodu Blez se okrenuo religiji. Posle očeve smrti Blez je pisao jednoj od svijih sestara davajući, pritome smrti jedno duboko Hrišćansko značenje.Tada su nastale njegove nove ideje koje je koristio za njegova pisma, objedinjena pod nazivom ,, Misli“.
  Posle posete manastiru Port Rojal de Šamp, Paskal izdaje anaonimna dela na temu religije. 18 Provincijalnih pisama je boli izdato između 1656. do 1657. godine. Paskalov najtoznatiji rad iz filozofije je ,, Misli“ , a na izdanju o svojim ličnim mislima vezanim za ljudsku patnju, sudbinu i Boga, kojem je pristupio kasne 1656. godine nastavio je da radi tokom 1657. i 1658. godine. Taj rad sadrži ,, opkladu“ da je verovanje u Boga razerno samo sa pratićim argumentima. ,, Ako Bog ne posoji, onaj ko ne verije u njega neće igubiti ništa, a ako, pak, Bog postoji, taj isti čovek će izgubiti sve zato što nije verovao u njega.“ U toj opkadli Paskal je koristio matematičke argumente i argumente iz verovatnoće, ali njegova glavana računica je : ,, ... mi smo svi prisiljeni da se kockamo“.

RELIGIJA, FILOZOFIJA I DELA


   Paskal je verovao da je prirodno i neophodno da čovek pati. Razboleo se 1659. godine. Svojih poslednjih godina života odbijao je pomoć lekara, govoreći da je bolest normalni i prirodno stanje kod Hrišćana.
   U Port Rojalu 1661. godine Lui XIV ugušio je jansenski pokret što je nateralo Paskal da napiše jedan svoj rad sa porukom jansenima da se ne predaju. Te godine još jedna smrt u njegovoj porodici, sestre Žaklin navodi ga da prstane sa polemikama o jansenizmu. Okrenuo se pronalazaštvu i perdstavio svetu vozilo sa više sedišta – prvi autobus. Zdravstveno stanje mnogo se pogoršalo 1662. godinei tražio je da se premesti u bolnicu za ne izlečive bolesti. Nisu smeli da ga premeste zbog slabog zdravlja. Umro je 19. avgusta 1662. godine, a njegove poslednje reči bile su ,, Neka me Bog nikada ne napusti“. Sahranjen je na groblju Sent Etjen du Mon. Nije utvrđeno od čega je bolovao, sumljali su na tubekolozu i rak stomačnih organa. Imao je česte glavobolje prouzrokovane umnim naprezanjem. NJegova bolest i jansenski pokret imali najviše uticaja na njegovo versko opredeljenje. Sa 18 godina pretpeo je oštećenje nervnog sistema što je dovelo da oboljenja paralize 1647. godine od kada je hodao sa štakama. NJegavo zdravstveno stanje je uticalo na njegovu ličnost i filozofiju, pa je postao razdražljiv, ohol i retko se smejao.


   Dela Bleza Paskala :

  • ,, Memorijal“ -1654. godina nastao je posle nasreće sa kočijama kada je mogao da pogine. Rukopis je pronađen posle njegove smrti. ;

  • ,, Pisma iz provincije“ – 1656. godine gde napada jezuitski pokret i kralja Luija XIV. ;

  • ,, Misli” – je delo koje nažalaost Paskal nije završi zbog prerane smrti. Ono je predstavljalo odbranu Hrišćanske vere. ;

  • ,, Paskalova opklada“ – delo koje govori da treba verovati u Boga. ; 

  • ,, Teza o aritmetičkom trouglu“ – 1653. godine nastao je kao rezultat njegovog interesovanja za ruski ruleti ostale igre na sreću. ;

  • ,,Paskalova teorema“ – sadrži raspravu o konusnim presecima. ;

  • ,,Paskalina“ – 1642. godine prvi kalkulator. ; 

  • ,,Toričelijev eksperiment sa barometrima“ – 1646. godine. ;

  • ,, Novi eksperimenti sa vakumom“ – 1647. godine delo koje doprinelo fizici. ;

  • ,,O gerometrijskom duhu“ – izdato je sto godina nakon njegove smrti i najveći doprinos je dalo filozofiji matematike.; 

  • ,,Razmišljanja gospodina Paskal o religiji i drugim temama“ –1670. godine.

 

CITATI
 

 

  • ,, Ako želiš da se o tebi dobro misli, nemoj o sebi dobro govoriti.“

  • ,, Isinu upoznajemo ne samo umom, nego i srcem.“

  • ,, Ima ljudi, kojilažu samo zato da bi lagali.“

  • ,, Kudikamo je bolje znati o svakoj stvari ponešto nego o jednoj sve.“

  • ,, LJudi nikada ne čine zlo sa toliko entuzijazma i doslednosti osim kada ga čine iz religijskih ubeđenja.“

  • ,, Onaj ko smisao svog života traži u duhovnom usavršavanju, ne može da bude nezadovoljan, jer je ono što on želi uvek u njegovoj vlast.“

  • ,, Pravada bez moći je bezmoćna, moć bez pravde je tiranska.“

  • ,, Znati ne znači biti. Naučeno morate pokušati preneti u svakodnevni život.“

  • ,, Lažna poniznost je prava oholost.“

  • ,, LJubav nema godina, ona se uvek rađa.“

 

   Mnogi smatraju da je Blez Paskal u svom kratkom i teškom životu učinio više no što bi neko drugi mogao i pomisliti da učini u njegovim uslovima. Malo naučnika je imalo uticaj na razvij Paskalove misli, ali su zato njegovi radovi bili temelj i smernica za mnoge kao što su Lajbnic, NJutn, Žan Žak Ruso i drugi. Možda njegov život i rad neće biti inspiracija za današnje generacije da se posvete naučno-istraživačkom radu ali bi bilo dobro da njegov istraživački duh imamo svi mi. Tražio je iskreno i uporno odgovore na suštinska životna pitanja i postao duboko religiozan čovek. Zapisao je : poznavanje Boga, bez boznavanje ljudke bede stvara oholost, poznavanje ljudske bede be boznavanja  Boga stvara  očajanje.

Izvori:

www.wikipedia.org

www.znakoviporedputa.com

www.najlepsicitati.com

 

Autori: Andrija Ilić i Ognjen Mandić 6/2

2015/16.

bottom of page